Jučer je održan važan sastanak Preporučujem Tte, transport, telekomunikacije i energetika, gdje su različite zemlje EU predstavile svoje stavove o novonastalom pitanju Ia act. Danas bi Komisija, Parlament i Vijeće mogli pronaći rješenje i izraditi osnivački i vodeći dokument za razvoj AI na nivou zajednice.
Ključna stvar koja usporava donošenje odluka zemalja članica jeste pravila koja će se primjenjivati na AI sisteme i modele poput onih koji su već napali tržište, a baziraju se na chatbotovima kao što su OpenAI-jev ChatGpt ili Google-ov Lamda.
Drugo pitanje, delikatnije i od posebnog interesa za Italiju, je korištenje AI za policijske i nadzorne zadatke gdje bi Parlament želio stroga pravila, dok se Vijeće zalaže za veću slobodu koja se daje policijskim snagama (sloboda koja bi ugrozila privatnost građana).
Zastupnik Italije je podsekretar u Palazzo Chigi, Alessio Butti koji je novinarskoj agenciji rekao: "Naša zemlja insistira na tome da svi modeli i sistemi veštačke inteligencije spadaju u okvir određenih i jednostavnih pravila, praćenih sankcijama za svaki model i sistem veštačke inteligencije, uključujući i one osnivače.. Italija potvrđuje da regulatorni okvir može imati koristi od kodeksa ponašanja koji, bez zamjene pravila, odbijaju njihov sadržaj i koji, ako se ne poštuju, dovode do primjene predviđenih sankcija.”.
Položaji Francuska e Germanija počinju da se približavaju, približavajući se italijanskom, ne dovodeći u pitanje neke fiksne tačke Berlina koji je ponovio svoje protivljenje regulatornom modelu, kako ga je postavila Komisija, otvarajući se nekim izuzecima koji predviđaju nova regulatorna pravila ne odmah proširena preko ploče. Najbolje od svega, francuski ministar je izrazio orijentaciju, Bruno Le Maire što je predstavljalo potrebu da se materija reguliše čak i dodavanjem a CE oznaka na svaku platformu prije stavljanja na tržište.
La Danska, tokom debate, podsjetio je da kašnjenja u regulaciji neće podstaći investitore. Među ostalim zemljama koje su prisustvovale, nekoliko je dijelilo nepopustljivu poziciju Njemačke koja bi se, međutim, na sadašnjem sastanku mogla pozvati na klauzulu o suverenitetu, čime bi se produžilo vrijeme za donošenje odluka.
Nadamo se da će do 2023. barem okvir Zakona o umjetnoj inteligenciji biti donesen s nadom da će do 2024. godine definirati aspekte koji se najviše tiču zemalja EU u pogledu korištenja podataka i digitalnih identiteta građana EU od strane aplikacija zasnovanih na korištenju AI.
Pretplatite se na naše novine!