(Claudio Nassisi, ovlašteni računovođa i doktor ekonomskih znanosti i partner Aidr) Obično se smatra da se sadržaji uglavnom lične prirode dijele na društvenim mrežama. Korisnici javno objavljuju svoja svakodnevna iskustva, jedinstvene činjenice koje mogu zainteresirati prosječnog čitatelja ili mogu dati savjete o svakodnevnom životu.
Međutim, postoje neke platforme koje imaju namjenske kanale u kojima obrađene teme imaju mnogo više tehnički profil i koje su sve pristupačnije ne samo „insajderima iz industrije“ već i onima koji su znatiželjni o određenim temama.
Zapravo, ideja da društveni mediji mogu stvarno utjecati na ekonomiju i vrijednosti dionica kompanija pogođenih flash vijestima koje objavljuju manje ili više kvalifikovani pojedinci sada je konsolidirana.
Elon Musk, poznat po tome što je osnovao Teslu 2003. godine, u svojoj kritici upotrebe ličnih podataka od strane Cambridge Analytica (u vezi sa nepropisnim pribavljanjem ličnih podataka oko 50 miliona korisnika), promovirao je hashtag #deletefacebook uklanjanjem profila njihovih kompanije sa društvenih mreža. Haštag je, zajedno sa skandalom oko nepravilne upotrebe ličnih podataka od strane Facebooka, doveo do kolapsa do 2018% akcija u 24. godini i doveo u sumnju njegov poslovni profil.
Osnivač Tesle imao je dokaze o moći društvenih medija u još jednom slučaju (još jednom na vlastitu inicijativu, što se ovoga puta suprotstavilo njegovim vlastitim kompanijama). Takođe je 2018. godine, 1. aprila, na svom Tviter profilu proglasio Teslin bankrot. Očigledno je to bila vijest kreirana ad hoc za tu priliku koja je, međutim, bila dio već mračnog perioda za kompaniju (zbog nekih nesreća koje su se dogodile putnicima u njenim samovozećim automobilima). U suštini, dionica je tom prilikom izgubila oko 7% vrijednosti.
Opisani događaji se odnose na uticaj deklaracija koje u gore navedenim slučajevima objavljuju ljudi sa jakom reputacijom i sa najviših rukovodećih pozicija. Međutim, društvene mreže su sposobne da agregiraju individualna ponašanja korisnika, čineći ih masom sposobnom da doslovno uzdrma finansijsko tržište.
To se dogodilo prošlog januara sa nastupom GameStop akcija i koordinisanom akcijom korisnika registrovanih na društvenoj mreži Reddit, a posebno onih koji su se organizovali preko jednog od njenih kanala posvećenih finansijama. Ova društvena mreža nastala je 2005. godine sa idejom da stvori prostor za diskusiju između korisnika koji se registruju i koji mogu dijeliti dokumentarne sadržaje različitih vrsta (fotografije, tekstovi ili video zapisi na primjer). Postoje tematski kanali, podrediti, koji se ponašaju kao virtuelni kvadrati koji se bave određenim temama.
U jednom od njih, upravo r/wallstreetbets, kupovina dionica kompanije koja sigurno nije blistala zbog svog profita više puta je predložena kao dobra prilika za zaradu: GameStop. Predmetna kompanija se bavi prodajom video igrica u svojim prodavnicama (nešto vrlo slično onome što je Blockbuster praktikovao sa filmovima, aktivnim od 1985. do 2013.). Ova vrsta aktivnosti je sada u krizi sa plaćenom distribucijom onlajn sadržaja na štetu kupovine fizičkih medija u specijalizovanim prodavnicama. Početkom 2020. godine dionice GameStop-a bile su procijenjene na 3-4 dolara. Veoma niska cijena ove hartije od vrijednosti privukla je pažnju prodavača na kratko, odnosno finansijskih operatera koji zarađuju kada vrijednost hartije od vrijednosti padne, takozvanom kratkom prodajom.
Na pomenutom Reddit kanalu, od decembra 2020. godine, korisnici su počeli da sprovode manevar potpuno suprotan onom koji sprovode finansijski operateri. U stvari, masovno su kupovali Gamestop dionice. Ovo je stvorilo ono što se u žargonu naziva "kratko stisak": kratki prodavci su - u stvari - stisnuti, a medvjeđa opklada je poništena. U utorak, 26. januara 2021. godine, dionice GameStop-a zabilježile su ogroman obim transakcija u iznosu od 20 milijardi, toliko da je od početka godine dionica bukvalno skočila sa vrijednosti od 18 dolara po dionici na 350 dolara.
Fenomen revolta protiv investicionih fondova, očekuje se, mogao bi uključiti i druge sektore poput telefonije (BlackBerry i Nokia) ili zabave (američki lanac bioskopa AMC).
Ovaj trend, doslovno iznenađujući prema običnim prediktivnim modelima, doveo je s jedne strane do značajnog profita za one koji su došli u posjed Gamestop dionica po cijeni koja je vladala prije skoka dionica, a s druge strane prouzročio je gubitke od milijardi dolara za mnogi američki fondovi.
Sve to je također omogućeno dostupnošću alata za online trgovinu gotovo bez troškova. Razmislite na primjer o Robinhood aplikaciji koja do danas još nije bila dostupna u Europi.
U suštini, predstavlja zanimljivu i delikatnu hranu za razmišljanje o sposobnosti pojedinačnih investitora da kontrolišu i utiču na ekonomske trendove često nepredvidivim kolektivnim manevrima i da shvate ko zaista ima koristi od ovog novog mehanizma koji sve više ujedinjuje internet sa finansijama.