(autor Massimiliano D'Elia) Turska i Katar danas su postali predstavnici zapadnog svijeta u Afganistanu, njihova diplomatska i obavještajna mreža raste iz dana u dan unutar zemlje. Glavni cilj: suprotstaviti se, koliko je to moguće, konkurenciji Kina e Rusija, jedine zemlje, zajedno sa Pakistan, koji su svoje ambasade držali otvorenim u Kabulu.
Postoje još tri zemlje, sa istorijski veoma bliskim vezama sa talibanima PakistanTheSaudijska Arabija i i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji igraju ulogu koja nikako nije sporedna u vrlo "tečnom" i lako zapaljivom kontroverznom afganistanskom kontekstu.
Ljepilo između svih ovih zemalja su talibani koji, stavljeni u središte projekta od strane Amerikanaca, tkaju niti vrlo komplicirane i vrlo krhke mreže.
Novi talibanski lideri, koji su godinama gostovali u Kataru, riječima, žele dijalog sa zapadnim svijetom, žele da izgrade islamski emirat u nastajanju od nule uz pomoć stranih sila kako bi izvukli oko 3 biliona resursa sa svoje teritorije. Ali iznad svega, traže priznanje međunarodne zajednice.
Istorija nas takođe podseća da su jedine zemlje koje su priznale talibane 90-ih, kada su bili na vlasti, bile Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Odnosi su prekinuti nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, ali su održavani u velikoj tajnosti sa visokim talibanskim vođama.
Danas je drugačije, vide mladi talibanski lideri Katar i Turska kao laka paspartu na dijalog sa Zapadom. Nije slučajno da su Talibani restauraciju međunarodnog aerodroma Kabul povjerili turskim i katarskim tehničarima, jedinim ovlaštenim. Zapadne zemlje koje su, međutim, izgubile ljude na terenu (Italija 54), mudro se drže na marginama ustavnog programa Emirata.
Il Katar, s druge strane, uživa povjerenje Talibana jer im je garantovao zaštitu i privilegovane kanale sa zapadnjacima, podebljavajući važnu mrežu diplomatskih odnosa sa Amerikancima. U Dohi su, zapravo, američki i talibanski predstavnici pregovarali o uslovima sporazuma iz februara 2020. godine, Katari su iskoristili svoje veze s talibanima da pomognu brojnim zapadnim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, u evakuaciji svojih građana iz Afganistana.
Veze od Turska sa Avganistanom su istorijske i simbolične. Postoje mnoga turska plemena koja govore perzijski i koja žive širom centralnoazijske zemlje. Nadalje, talibansko vodstvo vidi Tursku kao nasljednicu Osmanskog carstva koja želi da oživi islamski kalifat u ovom stoljeću. Nadalje, Turska je također diplomatski saveznik s Pakistanom, koji je najbliži međunarodni saveznik Talibana. Nadalje, turske trupe garnizoniraju na aerodromu u Kabulu više od šest godina, a i danas su prisutne u glavnom gradu Afganistana. Posljednjih sedmica, dok su zapadne diplomate mahnito napuštale Kabul, turski zvaničnici su ostali u glavnom gradu kako bi se sastali sa talibanskim vođama i planirali budućnost.
Na kraju krajeva Katar i Turska (koji je dio rođen) su jedine zemlje koje mogu ponuditi talibanima nešto što Kina, Rusija e Pakistan ne mogu: sigurna linija komunikacije sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima i zašto ne, vjerovatno buduće priznanje od strane međunarodne zajednice.
Afganistan i njegova rudna bogatstva su već na vidiku Kine i Rusije
Afganistan posjeduje ogromna i neodređena rudna bogatstva: naftu, željezo, zlato i dragocjene dragulje, nalazišta bakra, litijuma i rijetkih zemalja. Ekvivalentna vrijednost, piše Il Sole24Ore, koju Amerikanci procjenjuju na tri biliona dolara.
Povlačenje SAD -a iz zemlje, nakon čega slijedi povlačenje saveznika iz koalicije, primamljiva je prilika za one koji imaju strateške interese u toj oblasti i šire. Kina e Rusija oni su već u igri, jedini su koji su ostavili ambasade otvorene i operativne uz odobrenje novih vladara, talibana. Afganistan je dio kineskog "Puta svile", ali je i odlična prilika za ruske interese u oblasti ugljikovodika.
Tu je i pitanje TAPI projekta. Dana 6. februara 2020. godine, nekoliko dana prije historijskog potpisivanjaSporazum iz Dohe između Amerikanaca i talibana (29. februara 2020), ministar vanjskih poslova Turkmenistana, Rašid Meredov, sastao se sa visokim predstavnicima turkmenistanskog ministarstva vanjskih poslova i delegacijom političkog biroa talibanskog pokreta predvođenim mulom Abdul Ghani Baradar. Povod za sastanak bilo je pitanje sigurnosti u Afganistanu, riješeno danas preuzimanjem zemlje od strane talibana. Turkmenistan zapravo namjerava nastaviti s projektom TAPI, to jest plinovoda koji bi trebao prelaziti Turkmenistan, Afganistan, Pakistan i Indiju, koji je razvila Galkynysh - TAPI Pipeline Company Limited uz učešće Azijske razvojne banke (ADB) bezuslovno podržati Washington.
Kina je već ispred svih ostalih jer već posjeduje važne rudarske dozvole. Najviše osporavanja (za zagađenje zbog navodne korupcije) je Mes Aynak, (prevedeno: mali izvor bakra) koji će omogućiti Kini da trideset godina može vaditi iz najvećeg nalazišta bakra na svijetu, koje je bivša afganistanska vlada procijenila na 11,3 miliona tona metala. Kineska kineska metalurška grupa (Mec) i Jiangxi Copper dobili su ponudu za tri milijarde dolara 2007. godine.
Kineski faraonski projekt također uključuje elektranu na ugljen, vodovodnu mrežu i željezničku prugu do Pakistana i Uzbekistana, na području gdje se nalazi arheološko područje u kojem se nalaze stari budistički manastiri. U tim dijelovima nalazi se i važno rudarsko mjesto, Hadžigak, nalazište koje sadrži oko 2 miliona tona željeza, koje se prostire na više od 32 kilometra u planinama. Zatim u tom području postoji i ležište niobija, rijetkog i plemenitog metala, piše Sole24Ore, za primjenu u sektoru odbrane.
Kina također posjeduje dozvolu za naftu dodijeljenu 2011. godine u trajanju od 23 godine, kineskoj Nacionalnoj naftnoj korporaciji (CNPC), koja se odnosi na tri polja duž rijeke Amu Darja. Nafte ne nedostaje, zapravo je na sjeveru zemlje otkriveno 1,8 milijardi barela nafte i plina.
Uz svu ovu komercijalnu vrijednost, zemlje NATO -a koje su se borile dvadeset godina, uključujući Italiju, nisu primljene, uprkos tome što su ostavile preko 3000 mrtvih na terenu (Italija 54). Suočavanje s talibanima po novim ugovorima izgleda zaista teško, jer su nas mudro prikazali kao izdajice afganistanskog naroda.