Bilo je potrebno snažno obnoviti svjetionik kako bi privukao pažnju, jednostavna baterija projektila lansirana iz kamiona prema jednoj od američkih baza smještenih u Iraku. Baza na kojoj je lako ne pogriješiti ili gdje se ne čini nepovratna šteta. Godinu dana nakon posljednjeg napada, Iran je prošlog ponedjeljka lansirao nekoliko projektila na vojni aerodrom Erbil, ubivši dobavljača i ranivši 8 američkih vojnika. Jedan od načina da se to kaže SAD-u, a posebno novoizabranom predsjedniku Biden, tu smo i spremni smo na svaku priliku da branimo Iran. Ulog je dosje Nuklearni ugovor potpisan 2015. godine, a Trump nije potvrdio. Ključna stvar je upravo u tome, potrebno je odlučiti i to brzo, jer stanovništvo u Teheranu i na kraju pati od sankcija koje je primijenio bivši šef Bijele kuće. Povratak Nuklearnom ugovoru mogao bi olabaviti zahvat sankcija, čime bi se oslobodila iranska ekonomija koja, poput svjetske, također pati od zdravstvene opasnosti Covid-19.
Teheran je pozdravio prva otvaranja predsjednika Joea Bidena, posebno imenovanjem Roberta Malleya za specijalnog izaslanika, ali nije mu se svidio naknadni zahtjev Washingtona da odmah zaustavi obogaćivanje urana i naknadnu zaplenu tankera za naftu koji je istovario rafinirane proizvode u Venezueli. Drugo pitanje je i Iranski fondovi blokirali su inozemstvo koje Teheran želi vratiti za kupovinu zdravstvenih proizvoda protiv koronavirusa.
Stoga je bilo potrebno čuti i jedini izravni način bio je pogoditi američke interese i aktivirati proiranske milicije rasute širom svijeta. Prvo u Jemenu, serijom raketnih i bespilotnih napada koje su izveli Huti, a koji su takođe pogodili saudijski aerodrom Abha i oštetili civilni avion. A onda napad na bazu Erbil.
Državni sekretar Anthony Blinken, iako zagovara dijalog i povratak sporazuma o nuklearnoj energiji, rekao je da je ogorčen. Žrtava bi moglo biti mnogo više, a saveznički kontingenti bi takođe mogli biti uključeni, počevši od toga italijanski prisutan u Erbilu.
U međuvremenu, proizvodnja urana u metalnom stanju mogla bi se povećati sljedećeg 22. februara (blokirana prijedlogom u parlamentu). Francuska obavještajna služba podigla je uzbunu: "Iran je sada bliži bombi nego 2015. godine“, Dok izraelska obavještajna služba tvrdi da još uvijek trebaju dvije godine. U međuvremenu, proturske milicije dobivaju na terenu i u Iraku, koji na sjeveru traži gerilce PKK, dok vojska Ankare prodire sve dublje i dublje na teritorij iračkog Kurdistana, prijeteći racijama čak i u Sinjaru, utočištu Yazidije, gdje su bazirane neke jedinice PKK.
DOBRE VIJESTI
Sjedinjene Države dogovorile su se da će sjediti za stolom s Iranom na poziv EU. Biden je također dao mandat svom predstavniku u UN-u da nastavi s aktivnostima na ublažavanju sankcija u Teheranu.