(Biagino Costanzo, direktor kompanije i član AIDR-a) Godišnji izvještaj AGCM-a (Uprava za konkurenciju i tržište) predstavljen je prošlog 29. septembra i, kao i uvijek, bio je vrlo potpun u svojoj cjelini i pojedinostima razmatranja koje je ovaj organ proveo.
Međutim, iz izvještaja predsjednika Rustichellija proizašli su podaci i radnje koje su padale u ključnom trenutku u životu Europske unije – ne samo italijanske – s upravljanjem hitnim zdravstvenim situacijama u prvom planu i usvajanjem EU sljedeće generacije.
Zanimljivo je zadržati se na nekim fokusima koji se ne smiju činiti udaljenim od svakodnevnog života građana, ali koji su, naprotiv, vrlo bliski da smo korisnici i akteri ekonomskog i društvenog života u zemlji.
Možemo početi tako što ćemo govoriti o nelojalnoj poreskoj konkurenciji između evropskih država članica: kako kaže predsjednik, ona „predstavlja jedan od najozbiljnijih faktora koji narušava jednake uslove, što je temelj fer konkurencije. Šteta koja je državama koje proizvode vrijednost nanijela fiskalnim dampingom pojedinih evropskih zemalja, koje su sada postale pravi poreski rajevi sa eurom, još više se pogoršala”.
Zapravo, ako mislimo da su kod nas samo u 2018. multinacionalne kompanije napravile 27 milijardi i preselile u evropske poreske rajeve; 40 se preselilo iz Francuske; 71 dobit oduzeta od oporezivanja u Njemačkoj.
Oni koji imaju koristi od toga su uvijek šest država, Belgija, Kipar, Luksemburg, Irska, Holandija i Malta, dok je Evropa glavna žrtva izbjegavanja velikih kompanija, sa preko 35% profita koji se seli sa Starog kontinenta, u odnosu na manje za 25% iz Sjedinjenih Država.
Još jedna delikatna tema je i damping u smislu doprinosa i zaštite rada koji dolazi iz nekih istočnoevropskih zemalja, što se pogoršava kada se evropski doprinosi koriste za postizanje apsolutno neprikladnih, konkurentskih prednosti i teže da se favorizuju procesi delokalizacije na štetu drugih zemalja članica.
Još jednom je jasno da postojanost ovakvih fenomena radikalno je u suprotnosti sa inspirativnim principom solidarnosti, koji su snažno željeli oci osnivači Evropske unije, i rizikuje da kompromituje evropski projekat.
Sa etičke tačke gledišta, izvještaj je, na primjer, otkrio da je, na temu poreske konkurencije, samit G20 održan u Veneciji prošlog jula zaključen načelnim sporazumom koji predviđa uvođenje globalnog minimalnog poreza koji iznosi najmanje 15 %.
To je svakako korak naprijed u suzbijanju ponašanja multinacionalnih kompanija koje danas mogu slobodno premještati profit u porezne rajeve, ali svakako ne rješava u potpunosti problem nelojalne konkurencije unutar Evropske unije.
To se ne može riješiti ni sa stanovišta izvršenja, zapravo će biti složeno primijeniti novi porez ujednačeno zbog nepostojanja standardizacije kriterija za obračun relevantne porezne osnovice, niti sa etičkog gledišta, jer postoji će i dalje biti u Evropi koja će, u nedostatku zajedničkih pravila, nastaviti da zloupotrebljava svoju fiskalnu autonomiju.
Pandemija i poštovanje potrošača
Pandemija Covid-19, koju je kao takvu proglasila SZO 11. marta 2020. (nažalost još uvijek u toku) značila je epohalnu društvenu i ekonomsku promjenu.
To je zahtijevalo od vlada da usvoje efikasne mjere kako bi osigurale snabdijevanje osnovnim robama i uslugama po pristupačnim cijenama, kako bi se garantovala postepena obnova privremeno blokiranih proizvodnih i distributivnih lanaca.
Ostvarivanje ovih ciljeva učinilo je manje ili više intenzivne oblike saradnje između kompanija neophodnim kako bi se izbjegao rizik od nestašice osnovnih dobara i usluga, a to je moguće zahvaljujući važećim pravilima konkurencije koja već omogućavaju sklapanje saradnje.
Svi smo pozvani, svako u svom profesionalnom polju, da se nosimo sa novim, neočekivanim i složenim problemima, da se hladno suočimo sa ovim traumatičnim događajem i pokušavamo da budemo proaktivni, identifikujući brze i neophodne odgovore da reagujemo promptno i bez ugrožavanja statusa quo organizacije. kako u privatnom tako iu javnom sektoru.
To je "otpornost" koja se posljednjih mjeseci toliko - čak i vrlo neprimjereno - navodi, ali je poznata samo onima koji su je proučavali, dizajnirali, upravljali i poznavali izbliza po struci ili službi.
Svaki od aktera koji čine dio državnog sistema pozvan je da da doprinos koji bi mogao zaustaviti mnoga kritična pitanja i patnje koje su se pojavile u civilnom društvu.
Čak iu ovom kontekstu, AGCM nije propustio da da svoj dragoceni doprinos širom sveta u službi građana, potrošača, preduzeća i javnih institucija, kako bi garantovao transparentne i uravnotežene ekonomske i komercijalne odnose i obezbedio konkurentna tržišta.
Vanredno stanje je nametnulo potrebu da se koriste, čak i na nov način, svi instrumenti za intervencije koji su dostupni Upravi kako bi se zaštitile nove slabosti izazvane pandemijom i suzbilo nezakonito ponašanje koje ona favorizira.
Zapravo, od početka ovog mračnog dvogodišnjeg perioda, potrošači su izgledali lako izloženi, osjetljiviji i uvjetovani pri kupovini roba ili usluga suočeni s novim potrebama izazvanim vanrednim stanjem.
Uprava je stoga, u vršenju svojih ovlasti u oblasti zaštite potrošača, morala obratiti posebnu pažnju na ponašanje i ponašanje operatera u privrednim sektorima koji su najviše pogođeni utjecajem pandemije, a posebno farmaceutskim, poljoprivredno-prehrambeni, online trgovina, turizam i transport i kreditni sektor.
Stoga nema sumnje da je, usmjeravajući svoje akcije i intervencije, Uprava bila u mogućnosti da prilagodi politiku konkurencije i zaštite potrošača izuzetnoj prirodi konteksta, u skladu sa inicijativama poduzetim na evropskom nivou.
Investicije i digitalizacija
Ključni elementi javne politike za podršku ekonomskom oporavku i oporavku produktivnosti italijanskog ekonomskog sistema, danas više nego ikada, su infrastruktura i investicije.
Jasan primjer su digitalne mreže, koje čine okosnicu ekonomije i prioritet sljedeće generacije EU.
Danas njihov razvoj često koči regulatorni okvir koji stvara nesigurnosti, te neujednačena primjena principa Kodeksa o elektronskim komunikacijama od strane lokalnih uprava i javnih koncesionara. Dugi administrativni sporovi često stvaraju očigledna kašnjenja u procesu izgradnje optičke infrastrukture u zemlji.
Prepreke investicijama, stoga, moraju biti uklonjene tako što će se prvo definisati javna politika koja ima za cilj stvaranje ekstenzivnije infrastrukturne konkurencije.
Uprava je tokom 2020. godine pokrenula nekoliko postupaka u vezi s tržištima koja se pripisuju digitalnim platformama koje kontrolira Big Tech (Google, Apple, Facebook, Amazon). Konkretno, na osnovu izvještaja kompanije Enel i navigacije JuicePass (bivši Enel Zapravo, iako Google trenutno definira IT alate koji omogućavaju programerima da kreiraju aplikacije kompatibilne sa Android Auto, kao odgovor na Enel na Android Auto.
Svrha Googleovog ponašanja bi bila da isključi konkurenta, koji je razvio "specijalističku" aplikaciju, kako bi zaštitio i konsolidirao poslovni model Google Maps i njegovu ulogu kao pristupne tačke korisnicima i protok podataka generiran njihovim aktivnostima.
Ponovo u kontekstu eksploatacije velikih podataka kao strateškog konkurentskog resursa, na osnovu izvještaja Interactive Advertising Bureau Italia (u daljem tekstu „IAB“) Uprava je obratila pažnju na Google Alphabet Inc., Google LLC i Google Italy Srl .
U ovom slučaju Google, koji je konstantno prisutan u online oglašavanju i ponudi usluga koje je identificirao, implementirao je komercijalno ponašanje koje će vjerovatno ometati svoje neintegrisane konkurente i održati i ojačati svoju tržišnu moć.
Nadalje, tijekom 2020. godine, ograničenja trgovine i prometa donijela su ključnu ulogu e-trgovine u prvi plan i učinila očiglednijim prepreke koje postavljaju operateri vratara kao što su Amazon i Apple za online preprodaju proizvoda od strane preprodavača trećih strana.
Konačno, još uvijek u kontekstu posredničkih usluga na tržištima, Uprava nastavlja s istragom koja je još uvijek u toku protiv nekih kompanija Amazon grupe s ciljem provjere zakonitosti nekog ponašanja koje bi se odnosilo isključivo na treće strane prodavače koji se pridruže usluzi logistika koju nudi sam Amazon ("Logistics by Amazon" ili "Fulfillment by Amazon") prednosti u smislu vidljivosti vaše ponude i poboljšanja vaše prodaje.
Institucionalna struktura koja je istinski orijentirana na promociju investicija i rasta zahtijeva jasna i određena pravila, kvalifikovanu i efikasnu administrativnu akciju i smanjenje upotrebe takozvane „odbrambene birokratije“.
A ovo je srž svega: birokratija mora biti u službi evolucije, svakako ne predstavlja uvijek atavistički kamen spoticanja.
To znači, posebno za našu zemlju, imati hrabrosti da napravi kulturni iskorak. Uprkos komplikovanim okolnim uslovima, izveštaj Uprave nam govori da danas imamo alate da stvorimo zdravu i efikasnu „konstruktivnu birokratiju“, dodao bih, da zaštitimo zajednicu.