Prošle godine, Sjeverna Koreja je isporučila ugalj ruskom rutom. Istovaren u dvije luke u Moskvi, ugalj je zatim prevezen u Južnu Koreju i Japan, što je vjerovatno kršenje sankcija UN-a. Vijeće sigurnosti UN-a zabranilo je izvoz uglja 5. augusta kako bi prekinuo važna sredstva za Pjongjang, koji treba da nastavi svoje programe razvoja nuklearnog oružja dugog dometa.
Reuters je osporio i analizirao tri slučaja: ugalj, koji je prošao kroz Rusiju iz Nahodke i Kholmska, istovaren je i zatim pretovaren na druge brodove koji su prošlog oktobra krenuli za Južnu Koreju i Japan. Američki izvori također potvrđuju da je trgovina ugljem Sjeverne Koreje preko Rusije kontinuirana. Ruska luka Nahodka postaje, zapravo, sjevernokorejsko čvorište uglja”, rekao je izvor iz evropske sigurnosti, koji je zatražio anonimnost zbog osjetljivosti međunarodne diplomatije u dosijeu Sjeverne Koreje.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova još nije odgovorilo na zahtjev Reutersa za pojašnjenje 18. januara, iako je ruski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama obavijestio Vijeće sigurnosti da je Moskva usklađena sa sankcijama od 3. novembra, u vezi s korejskim ugljem. Dva pravnika, specijalizovana za međunarodno pravo, a posebno za sankcije, izjavila su za Reuters da su pomenute operacije jasan primer kršenja sankcija UN.
Reuters, međutim, nije mogao provjeriti da li je ugalj bačen u Rusiju isti onaj ugalj koji je dopremljen u Južnu Koreju i Japan.
Reuters također nije mogao provjeriti da li su brodarske kompanije, koje su prevozile ugalj, znale njegovo porijeklo.
Sjedinjene Američke Države su, međutim, zatražile da sankcionišu vlasnika jednog od brodova, UAL ji Bong 6, zbog afere sa severnokorejskim ugljem dovezenim u Kholmsk 5. septembra 2017. godine.
Rusija je pozvala da "učini više" na izvozu uglja iz Sjeverne Koreje, podsjećajući na rezoluciju Vijeća sigurnosti iz 2016. kojom se zemlje pozivaju da mjesečno izvještavaju o uvozu uglja iz Sjeverne Koreje.
Šteta je što su druge diplomate, pod uvjetom da ostanu anonimne, izvijestile da sama Rusija nikada nije obavijestila Komitet UN-a o uvozu uglja iz Sjeverne Koreje tokom 2017.
Komitet za sankcije je pojasnio da kršenje nastaje kada se “izvode i završe aktivnosti ili transakcije koje je zabranio Vijeće sigurnosti”.
Reuters je potom pitao Matthewa Oresmana, iz advokatske firme Pillsbury Winthrop Shaw Pittman koja savjetuje kompanije o sankcijama: "na osnovu iznesenih činjenica, čini nam se da je to bilo kršenje rezolucije UN-a".
Pokušalo se saslušati i Sjedinjene Američke Države i nezavisnu grupu stručnjaka za međunarodno pravo koji, međutim, nisu htjeli komentirati događaje. Reuters je u prošlomjesečnom članku izvijestio da su ruski tankeri isporučivali gorivo u obalu Sjeverne Koreje. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump optužio je, u intervjuu za Reuters 17. januara, da Rusija pomaže Pjongjangu da dobije zalihe kršeći sankcije.
Američko ministarstvo finansija je također prošle srijede uvelo sankcije protiv devet entiteta, 16 ljudi i šest sjevernokorejskih brodova optuženih, svojom trgovinom, da pomažu Sjevernoj Koreji u širenju nuklearnog oružja i programa.
Sjevernokorejske isporuke uglja preko Rusije otkrili su, kako je spomenuto, zapadni sigurnosni izvori. Postoje dvije linije komunikacije: prva koristi brodove iz Sjeverne Koreje preko Nahodke, oko 85 km (53 milje) istočno od ruskog grada Vladivostoka.
Jedan brod koji je koristio ovu rutu bio je Palau, sa oznakom Jian fu, koji je u ruskoj luci naveden kao prevoznik 17,415 tona uglja. Brod je isključio svoj predajnik za praćenje od 24. jula do 2. avgusta, kada je bio na moru. Drugi brod je 16. avgusta utovario 20,500 tona uglja i uputio se u južnokorejsku luku Ulsan, gdje je pristao 24. avgusta.
Druga ruta ukazuje da je ugalj prevožen preko Kholmska na ruskom ostrvu Sahalin sjeverno od Japana.
U vezi s tim događajima, Reuters je zatražio pojašnjenje od Japana, Kine i Južne Koreje: niko nije želio komentirati krijumčarenje uglja u Sjevernoj Koreji.