Smrt Americi, smrt Izraelu, dvije glavne parole iranskog režima trebale bi nas navesti da preispitamo zapadni pristup politici Teherana.
by Massimiliano D'Elia
Napad Hamasa 7. oktobra u blizini pojasa Gaze usko je povezan s ulogom Irana na cijelom Bliskom istoku. Iran se umiješao u iračku politiku podržavajući svoju šiitsku braću, spriječio je stabilnost u Libanu preko Hezbolaha i želi spriječiti Izrael da se po svaku cijenu približi arapskim zemljama i samim Palestincima. Za Iran, Izrael je zapadni uljez u kolijevci islamizma. Teheran, koji se već bori sa snažnim narodnim ogorčenjem u sebi, strahuje da bi pokušaj zapadnjačenja Bliskog istoka od strane Amerike preko Izraela mogao odjeknuti u cijelom islamskom svijetu s očiglednim reperkusijama na sam teokratski režim.
Izrael je, međutim, danas shvatio da za opstanak mora uništiti Hamas, bez obzira na cijenu, čak i ako Amerikanci naginju manje krvavim rješenjima kako ne bi zapalili cijeli region, što je kritično stanje koje bi ostvarilo iranski projekat i možda i ruski. Nije slučajno da je Biden rasporedio dvije letjelice spremne da intervenišu u slučaju iranskih ambicija preko Hezbolaha.
Ključna tačka stoga ostaje Iran jer je zahvaljujući svojim prihodima od nafte u stanju s ogromnim sumama financirati s njim povezane terorističke grupe koje destabiliziraju područje Bliskog istoka, provodeći tako antizapadni projekt. Greška koju je napravio Zapad mogla bi biti u tome što je mislio da može koegzistirati s Iranom, koristeći uzicu ekonomskih sankcija.
Predsednik Barack Obama jednom je rekao da naši prijatelji na Bliskom istoku moraju naučiti da dijele susjedstvo sa Iranom. Američka politika prema Iranu uvijek je bila dvosmislena. Obama je želio dogovor, dok je Trump želio maksimalan pritisak. Pod sadašnjom administracijom, ublaženo je provođenje sankcija na izvoz iranske nafte, a iranske rezerve porasli su sa 4 milijarde dolara godišnje na 40 milijardi, rijeka novca u korist terorista koji su prihvatili stvar pod sloganom smrt Americi i smrt Izraelu.
Politika od Sjedinjene Američke Države, EU, Velika Britanija i Australija trebalo bi da bude jednoznačno i strože, da odlučnije koristi metod sankcija za osiromašenje režima. Istovremeno, bit će potrebno podržati iransko stanovništvo pravilnim širenjem informacija putem radija i interneta, možda putem interneta besplatno Starlink di Elon Musk, kako bi se izbjegla cenzura. Ono što je sigurno je da danas sankcije Zapada možda više nemaju nikakvog efekta jer Iran već dugo vodi dijalog sa Rusijom, Kinom i Indijom i to ne samo u pogledu vojnih zaliha. U januaru 2024. Iran će se pridružiti grupi zemalja koje pripadaju Brics (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika).
Stoga su pred nama dugi vjetrovi rata.
Pretplatite se na naše novine!