Nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina i Marije Aleksejevne Belove zbog ratnih zločina

(autora Lorenca Midilija i Giuseppea Paccionea) Na pravosudnom nivou nešto se kreće oko figure osobe koja više od godinu dana pokreće agresivnu ratnu mašinu protiv suverene i nezavisne zemlje; ovo je ruski predsednik Vladimir Putin, za kojim se čeka međunarodna potjernica. Ovaj mandat je dodijeljen i Povereniku za prava djeteta, Marija Aleksejevna Lvova-Belova. Nalozi koje su izdale sudije Međunarodnog krivičnog pravosudnog tijela potvrđuju razumne osnove za vjerovanje da su dvije imenovane osobe krivično odgovorne za počinjenje ratnih zločina deportacijom ili premještanjem ili nezakonitim zatvaranjem ukrajinske djece na okupiranoj ukrajinskoj teritoriji od strane Rusa vojnih trupa, u skladu sa Statutom Međunarodni krivični sud.

Mogli bismo tvrditi da je Sud mogao direktno da štrajkuje i krivično goni putin optužujući ga za ratne zločine. Poznato je da Putina ne mogu goniti nacionalni sudovi samo iz razloga što mu međunarodno pravo garantuje imunitet kao šefu države. Međutim, treba imati na umu da je j'accuse sudija Međunarodnog krivičnog suda dio je njegovog mandata da one koji su najodgovorniji za međunarodne zločine pred međunarodnom zajednicom.

Naravno, ne možemo očekivati ​​da će Putin u kratkom roku biti doveden na optuženičku klupu. Međutim, treba napomenuti da su države koje su ratificirale Međunarodni krivični statut, zakona, dužni su da ga uhapse ukoliko uđe na njihovu teritoriju.

Pretplatite se na naše novine!

Trenutno neizvodljiv, ali simboličan aspekt međunarodne potjernice, koju su izdale sudije članice drugo Preliminarno vijeće Suda za ukrajinski narod ima dubokog smisla i da dobije puno priznanje štete koju je pretrpjela Rusija i da vidi kako je Putinovo rukovodstvo delegitimizirano pred međunarodnim društvom. Optužba se, štaviše, proteže izvan Ukrajine, odnosno na ruske diplomate, disidente, vojno osoblje i ruske porodice uključene u javno dokumentovanu operaciju transfera djece.

Nalog za hapšenje šefa Kremlja takođe menja teren za sve državne aktere koji su angažovani na pronalaženju političkog rešenja za prekid vatre između dva kandidata. Svakako da će se pažljivo raspravljati oko pitanja da li političko tijelo UN-a treba da koristi svoj autoritet, u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija o djelovanju na prijetnje miru, kršenju mira i aktima agresije, zatražiti od članova Međunarodnog krivičnog suda da zamrznu svoje istrage o Putinu kako bi se očuvala ravnoteža očuvanja mira i međunarodne sigurnosti. Rimski statut dozvoljava Vijeću sigurnosti da obustavi svaku krivičnu akciju na period od dvanaest mjeseci; na kraju. političko tijelo UN-a također može obnoviti suspenziju na period od godinu dana, ali bi moglo nastaviti provoditi takvu obnovu sine die.

Sada bi Moskva mogla iz uvjerljivih razloga tražiti takvo rješenje; u zamjenu za podršku stajalištu moskovskih vlasti u vezi sa suspenzijom, druge zemlje članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda mogle bi dobiti polugu da natjeraju Rusiju da povuče svoje trupe s ukrajinske teritorije ili da dobiju barem ustupke koji, inače, ne bi bili izvodljivo. To bi, međutim, moglo biti u sukobu s protivljenjem kako Ukrajine tako i nevladinih organizacija koje se bore za odbranu sfere ljudskih prava, što bi, svakako, izrazilo potpuno protivljenje ovom nastojanju, u kojem bi neke države to mogle smatrati predanošću, moralnom nivo, neprihvatljivo trgovati pravdom za mir. Čini se mogućim da bi Kremlj, koji nikada nije priznao Međunarodni krivični sud, pristao da otvori vrata takvom rješenju, dajući time međunarodnom tijelu krivičnog pravosuđa neprimjereno priznanje.

Iako ima minorni ton, smatra se da je fundamentalno da se nalog za hapšenje može izdati kako bi došao do ruskog javnog mnjenja, čime bi se favorizovala opozicija Putinovog režima, u tolikoj mjeri da se oživi ono što će se dogoditi nakon pomračenja Putina. Ovaj mandat – koji se odnosi na pitanje deportacija, premještanja, nezakonitog pritvaranja ukrajinske djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju, podsjećajući da se premještanje, direktno ili indirektno, od strane okupacione vlasti dijela njenog civilnog stanovništva smatra nezakonitim – daje narativ o naporima dva entiteta na kojima se oslanja ovaj mandat da ruskom javnom mnjenju predstave program transfera uključenog u humanitarnu operaciju. Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda je jasno stavio do znanja da svijest javnosti o potjernicama može pomoći u sprečavanju daljeg činjenja zločina.

Masa optužbi za ratne zločine putin e Lvova-Belova moglo navesti ruske porodice, kojima su povjerena ukrajinska djeca, da odstupe od planiranog programa Kremlja za udomljavanje ili usvajanje maloljetnika deportiranih iz Ukrajine.

Nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina i Marije Aleksejevne Belove zbog ratnih zločina