(autor Massimiliano D'Elia) Na kraju se dešava ono što smo uvek izbegavali. Vjerovatno ili neizbježno smo favoriziraliPribližavanje Kine Rusiji, sa nepredvidivim posljedicama po Zapad, s gorkim ukusom za budućnost ekonomije i za rast tenzija na vojnom planu. Sastanak u Moskvi između Vladimir Putin e Xi Jinping uspostavlja, u stvari, ustav a novi multilateralni svetski poredak, "promjenjivi" i vrlo, vrlo fluidni. Kina i cijela Azija zauzimaju novi, sve mišićaviji stav, suočeni sa Zapadom koji sve više predvode SAD s nevažnom i malo odvraćajućom Evropskom unijom i s organizacijama kao što su NATO i UN koje više nisu aktuelne i prilagođene modernim izazovima . U kontekstu opšte neizvesnosti sa evropskim državama koje se bore sa unutrašnjim problemima koji nisu laki zbog posledica pandemije i inflatornih pritisaka privrede, postoji Kina koja to iskorištava pomicanjem važnih pijuna na međunarodnoj šahovskoj tabli.
Aspekt koji bi Zapad najviše trebao zabrinjavati je namjera kinesko-ruske osovine da cijeli afrički kontinent uvede u svoju sferu utjecaja, namigujući i zemljama Latinske Amerike u usponu. Područja zemaljske kugle, notorno veoma bogata strateškim resursima (ugljovodonici, zlato, platina, uranijum i retke zemlje) i iznad svega bogata odlučujućim elementom za garantovani razvoj: mladom, odnosno vrlo mladom populacijom koja obezbeđuje neograničenu budućnost.
Sastanak u Moskvi
Na kraju razgovora je to rekao Xi Jinping "Kina "njeguje mir i dijalog za rješavanje sukoba u Ukrajini".
"Što se tiče mogućnosti da regulišemo ukrajinsku krizu, trudimo se da koristimo principe Povelje UN, naš stav želi da doprinese procesu pregovora, naš stav je zasnovan na istini i suštini, mi smo za mir i dijalog, mi smo verni u istoriju", rekao je Xi. Nadalje, iz Pekinga je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying objasnila da su Xi i Putin potpisali zajedničku deklaraciju “o produbljivanju globalnog strateškog koordinacionog partnerstva dvije zemlje za novu eru”, podvlačeći da lukrajinsku krizu "treba riješiti mirovnim pregovorima".
Pretplatite se na naše novine!
Nakon dva sata razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je rekao novinarima da postoji “iskrenu i sadržajnu razmjenu mišljenja”.
Xi je rekao novinarima da odnosi između Kine i Rusije pokazuju "zdrava razvojna dinamika", dodajući da žele da "ojačaju koordinaciju" između Pekinga i Moskve. “Obim oblasti naše saradnje se stalno širi. Do sada smo ostvarili zapažene rezultate i dalji razvoj saradnje se uspešno realizuje”, objasnio je kineski predsjednik.
Nadalje, Putin je najavio da će međukomercijalna trgovina između Rusije i Kine ove godine premašiti 200 milijardi dolara, nakon što je već dosegla rekord 2022. godine, uprkos pandemiji i sankcijama. On je najavio da su "praktički svi parametri" za izgradnju gasovoda dogovoreni između Rusije i Kine Sibirske snage 2 za izvoz ruskog gasa u Kinu, što će povećati snagu Sibir 1, već radi.
Rusija je, podvukao je ruski predsednik, spremna da podrži kineske kompanije koje žele da zamene zapadne koje su napustile zemlju i takođe želi “koristite kineski juan u plaćanjima sa zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike”. "siguran sam – objasnio je Putin – da će se ovi oblici plaćanja razvijati između Rusije i partnera i kolega iz trećih zemalja".
Nakon posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rusiji, kontakti Pekinga sa Moskvom pomoći će uspostavljanju mira. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin on je rekao da "Rusija je pažljivo proučila kineski stav o političkom rješenju krize u Ukrajini i otvorena je za mirovne pregovore“. Predsjednik Vladimir Putin izvijestio da je „lRusija cijeni dosljednu poziciju Kine koja podržava pravednost, objektivnost i ravnotežu u glavnim međunarodnim pitanjima. Kina će nastaviti da kinesko-ruske odnose čini prioritetom."
O kritici američkog državnog sekretara Antonija Blinkena na diplomatskom pokriću koje je Peking dao Moskvi, Vang je naglasio da Kina “nije ni kreator ni strana krize u Ukrajini, niti je isporučio oružje bilo kojoj strani sukoba. SAD nisu kvalifikovane da upiru prstom u Kinu, a kamoli da je krive.", dodao je. Nadalje, "kažu da žele da održe mir, ali ljudi ne vide nikakve efikasne korake, dok svi vide da SAD nastavljaju da isporučuju oružje na bojno polje."
Reakcija Zelenskog i kineski mirovni prijedlog
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je "pozvao" Kinu na dijalog i da "čeka odgovor". dok je njegov kineski kolega Xi Jinping u Moskvi kako bi zaključio savez sa Vladimirom Putinom. “Ponudili smo Kini da postane partner u implementaciji formule mira. Emitujemo našu formulu na svim kanalima. Pozivamo vas na dijalog. Čekamo vaš odgovor”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, dodajući da u ovoj fazi “prima signale, ali ništa konkretno”.
O kineskom mirovnom prijedlogu Putin je rekao: “Sa zanimanjem gledamo na vaše prijedloge za rješavanje krize u Ukrajini”. "Otvoreni smo za pregovore“, dodao je, naglašavajući, međutim, da svako rješenje mora uzeti u obzir princip "nedjeljivosti sigurnosti za sve zemlje"
"Prva i glavna klauzula” mirovnog sporazuma mora biti “predaja ili povlačenje ruskih okupacionih snaga”, podvukao je sekretar Savjeta bezbjednosti Oleksiy Danilov. Stav koji je izneo portparol Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko je više diplomatski, poštujući njegovu ulogu. “Ukrajina – uvjeravao je – pomno prati posjetu kineskog predsjednika Rusiji. Očekujemo da Peking iskoristi svoj uticaj na Moskvu kako bi je naterao da okonča rat."
Multilateralizam
Kineski predsjednik je u štampi izjavio da Kina dijeli s Rusijom uvjerenje da je potrebno izgraditi multipolarni svijet, jer “nijedna zemlja nije superiorna u odnosu na drugu, nijedan model upravljanja nije univerzalan i nijedna država ne bi trebala diktirati međunarodni poredak.”
Odbojnost SAD prema pregovorima u Moskvi
SAD su lapidarne po pitanju pregovora u Moskvi. Svijet ne smije biti prevaren nikakvim taktičkim potezima Rusije koju podržava Kina, upozorio je državni sekretar Antony trepnu ponavljajući važnost otvorenih linija komunikacije sa Pekingom. “Xi i Biden će razgovarati u odgovarajuće vrijeme", dodala je Bijela kuća, nadajući se da bi nakon sastanka sa carem kineski predsjednik trebao razgovarati i sa Zelenskim "da dobijem njegovo gledište. Šef američke diplomatije potom kritikuje činjenicu da je Xi potvrdio svoju posjetu i nakon što je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za hapšenje Putina, izražavajući tako uvjerenje da ruski lider ne mora odgovarati za zločine u Ukrajini. Mandat, između ostalog, na koji je Moskva odgovorila otvaranjem krivične istrage protiv tužioca MKS-a, Karima Khana, zbog njegove odluke smatra se "nezakonitim". Čini se da je Putin uvjeren u podršku Kine, s kojom se, kako je naveo u članku u People's Daily, Rusija bori protiv "uobičajenih prijetnji".