Između februara i decembra 2020. godine, izvještava Kancelarija za istraživanje CGIA, ukupni iznos kredita datih italijanskim kompanijama za suočavanje s ekonomskom krizom porastao je za 39 milijardi eura, čak i ako je obim garantovanih zajmova koje je dala Vlada Conte bis bio preko 150 milijardi.
Ako su ove operacije ipak omogućile da se preokrene trend koji je neprekidno trajao od kraja 2011. do kraja 2019. godine - perioda u kojem je obim bankarskih kredita privrednicima pao za 300 milijardi evra - bazuka koju je postavio bivši premijer Konte nije uspeo da uspešno napadne hronični nedostatak likvidnosti koji istorijski pogađa posebno MSP.
Zašto je, zapravo, samo četvrtina garancija koje je država dala na raspolaganje preko SACE-a i Garantnog fonda, a koji su po zakonu morali da pokriju gotovo sve kredite date ovim instrumentima, završila u kasi preduzetnika?
Jer dio novih garancija je išao za popunjavanje fizioloških padova postojećih kredita i zamjenu kratkoročnih kredita povećanjem srednjoročnih. Osim toga, moguće je da je bankarski sistem dio tih milijardi iskoristio i za smanjenje vlastitih rizika, zamjenjujući garancije vezane za kredite koje je davao prije pojave ovih zakonskih novina.
Način postupanja koji je svakako pogodovao kreditnim institucijama, koje su na taj način eliminisale rizike nastanka obezvrijeđenih kredita, a dijelom i kompanijama, barem onima koje su imale kreditne linije prije marta prošle godine otvorene kod instituta.
Ova teza, podržana od strane Kancelarije za istraživanje CGIA, dobija oblik nakon čitanja rezultata koji se odnose na konzistentnost kredita koje su banke davale preduzećima od kraja februara prošle godine - perioda koji je prethodio uvođenju „Cura Italia“, „Cura Italia“. Uredba o likvidnosti” i “Italijanska garancija” – i prošlog 31. decembra.
Da budemo jasni: vrijedi naglasiti da je, općenito gledano, cijeli ekonomski sistem imao koristi od primjene ove 3 mjere, na koje moramo dodati i moratorijum na kredite porodicama i preduzećima koji je uvela Vlada Conte za ukupnu vrijednost od još 300 milijardi evra. Međutim, hronični nedostatak likvidnosti za MSP još uvijek nije riješen. Naprotiv.
U odnosu vlasnika računa i banke, podsjećaju u Istraživačkoj kancelariji CGIA, od početka ove godine došlo je do još jedne velike promjene koja prijeti kažnjavanju posebno ove prve. Naime, kreditne institucije imaju obavezu da primjenjuju nova evropska pravila o definiciji neizmirenja obaveza. Odnosno, banke, na primjer, kao neplatiša definišu vlasnika malog biznisa koji nije vratio više od 90 dana, čiji je iznos veći i od 100 eura i od 1 posto ukupne izloženosti prema bankarskoj grupi.
Ako su oba praga prekoračena, Centru za rizike Banke Italije može se izdati izvještaj koji automatski klasifikuje preduzetnika kao lošeg platiša, čime se sprečava da bude u mogućnosti da koristi pomoć bilo koje finansijske institucije u određenom periodu od vrijeme kredit. Situacija koja rizikuje da utiče na mnoge PDV brojeve koji su tradicionalno nelikvidni i imaju velike poteškoće, posebno u ovom trenutku, u poštovanju planova otplate svojih bankarskih dugova.
Ova nova definicija neispunjavanja obaveza gotovo sigurno će dovesti do toga da banke usvoje vrlo oprezno ponašanje. Naime, sa snižavanjem praga prekoračenja, sigurno ćemo imati nalet obezvrijeđenih kredita. Kako bi se to spriječilo, Brisel je bankama nametnuo devalvaciju neosiguranih rizičnih kredita na 3 godine i preko 7-9 godina za one sa stvarnim garancijama. Stoga će primjena ovih mjera potaknuti mnoge kreditne institucije na izuzetno oprezno ponašanje u otplati kredita, kako bi se izbjegle gubitke za nekoliko godina. Ukratko, očekuje se nova kreditna kriza za mnoga mala i srednja preduzeća.
Što se tiče garantovanih kredita, MISE-Medio Credito Centrale Garantee Fund i SACE češće ažuriraju svoje kreditne podatke. Preko "Garanzia Italia", na primjer, do 9. februara prijava velikih kompanija je bilo 1.498, a obim garantovanih kredita koje je SACE stavio na raspolaganje dostigao je 21,2 milijarde eura. Istog dana, zahvaljujući "Cura Italia" i "Uredbi o likvidnosti", Garantnom fondu za mala i srednja preduzeća pristiglo je 1.703.969 prijava koji su "generisali" 136 milijardi evra finansiranja. Posljednji podaci uključuju i mini kredite do 30 hiljada eura koji su, međutim, zabilježili 1.081.476 zahtjeva, što je omogućilo isplatu 21,1 milijardu kredita.
