Putin će se sastati sa Erdoganom u Ankari u septembru 28, fokusirati se na Siriju i S-400
Od Agencije Nove saznajemo da će se ruski predsjednik Vladimir Putin sastati sa svojim turskim kolegom Erdoganom sljedećeg četvrtka. To je najavio Erdogan u govoru na Bloomberg Global Business Forumu u New Yorku dodajući da će prije sastanka u Ankari imati telefonski razgovor s Putinom 25. septembra. „U četvrtak ćemo večerati zajedno i razgovarati o razvoju događaja u Siriji.
Posljednjih dana tri države primirja u Siriji, Turskoj, Rusiji i Iranu postigle su sporazum u Astani u Kazahstanu o granicama sigurnosnih područja u koja će biti poslani promatrači koji će nadgledati prekid vatre. Sjeverni grad Idlib, pod kontrolom džihadističkih terorističkih skupina, također je dio ovih zona deeskalacije. Rusija je preko svog zvaničnika već najavila da će svaka zemlja poslati 500 vojnika u sigurnosne zone. Tehnički razgovori o raspoređivanju snaga još uvijek traju. Sastanak dvojice šefova država, izvještava list "Hurriyet", također će se odnositi na kupovinu antibalističkih raketa S-400 od Rusije, pitanje koje je izazvalo zabrinutost među ankarskim saveznicima u NATO-u.
U Siriji već postoje S-400, a mora ih imati i Turska. Ne želimo samo S-400, već želimo i S-500, čak i S-600 “, dodao je Erdogan. Turski šef države također je naglasio da postoje "druge odluke" koje zemlja mora donijeti u pitanjima odbrane, poput moguće kupnje balističkih projektila. Erdogan je 14. septembra otvoreno odbacio kritike zapadne zajednice zbog novog sporazuma potpisanog s Moskvom o nabavi sistema protivraketne odbrane S-400. Turska će, kao članica NATO-a, nastaviti primjenjivati svoj odbrambeni aparat, rekao je Erdogan. Turski predsjednik je dodao da će "iako međunarodna zajednica nije prihvatila kupovinu raketnog sistema od Rusije", Ankara će i dalje "poduzimati sve potrebne mjere" kako bi zajamčila sigurnost zemlje. Prije toga, Erdogan je također izjavio da je njegova zemlja već uplatila depozit Rusiji za kupovinu proturaketnog sistema. Zauzvrat, Vladimir Kozhin, ruski predsjednički pomoćnik, izvijestio je da isporuka sistema u potpunosti odgovara interesima Moskve u vojnotehničkoj saradnji. "Mogu samo garantirati da sve odluke donesene u ovom ugovoru striktno odgovaraju našim strateškim interesima", rekao je Kozhin, prenosi agencija "Tass". Dužnosnik je dodao da je reakcija Zapada, koji pokušava izvršiti pritisak na Tursku, sasvim razumljiva. Pentagon je 31. jula prošle godine uputio oštru poruku Turskoj, optužujući je da kupuje ruski odbrambeni sistem umjesto da ulaže u NATO tehnologiju.
Tom prilikom, glasnogovornik američkog Ministarstva obrane kapetan Jeff Davis rekao je da je Pentagon zabrinut zbog kupovine ruske tehnologije od strane Turske jer bi to moglo biti u sukobu s opremom koju koriste druge članice Alijanse. Atlantic. "Generalno, dobra je ideja da saveznici kupuju interoperabilnu opremu," rekao je Davis. Glasnogovornik Pentagona napomenuo je da Washington želi da partneri kupuju materijale unutar NATO partnera i dalje ulažu u Alijansu. Nekoliko dana ranije, glasnogovornik turskog predsjedništva Ibrahim Kalin naglasio je da ostaje nekoliko pitanja koja treba razjasniti kako bi se ozvaničio ugovor o isporuci ruskog proturaketnog sistema Turskoj. U intervjuu objavljenom sredinom jula emiteru "Trt Haberturk", tadašnjem turskom ministru odbrane, Fikri Isik naglasio je da je vlada Ankare voljna kupiti S-400 kako bi ih koristila "u kratkom roku", zatim razviti "autohtoni" odbrambeni sistem u saradnji Francuske i Italije.
Svi tehnički radovi su završeni - dodao je Isik - i donijeli smo konačnu odluku o nabavi sistema S-400 iz Rusije “. Nakon toga Isik je najavio potpisivanje sporazuma sa italijansko-francuskim konzorcijumom Eurosam za razvoj vlastitog proturaketnog sistema. Početkom juna, međutim, isti ruski predsjednik Vladimir Putin tokom međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu rekao je da je Moskva spremna prodati sistem S-400 Turskoj. Međutim, činjenica da Ankara zapravo može nabaviti sistem i integrirati ga sa NATO-ovim sustavom teži ogromnim nepoznanicama, povezanim s mogućim ozbiljnim posljedicama na političkom i geostrateškom nivou i problemima koji sa tehničke tačke gledišta nisu zanemarivi. Ankara bi u stvari bila prva zemlja NATO-a koja je stekla ruski strateški sistem koji se ne može integrirati u raketnu odbrambenu mrežu Alijanse, a stjecanjem S-400 bila bi primorana da ruskim tehničarima stavi na raspolaganje klasificirane kodove i informacije u vezi s raketama Američki, kao i drugi NATO sistemi, poput radara za otkrivanje, sistema za prenos podataka i tako dalje, uključeni u obrambenu mrežu.