(autori Giuseppe Paccione i Massimiliano D'Elia) NATO je mjesecima sa svojom imovinom u stalnoj uzbuni i skoro svaki dan se mjeri s ruskim provokacijama. Naši avioni ratnog vazduhoplovstva nalaze se u garnizonu na Baltiku i više puta su morali da presreću ruske lovce koji su narušili vazdušni prostor Alijanse.
Jučer se još jedan izazov materijalizovao u morskom dnu Baltičkog mora gdje su bili gađani gasovodi koji su transportovali gas iz Rusije u Evropu, Severni tok 1 i 2, sa ciljem transporta ruskog gasa direktno u Nemačku duž trase prvog gasovoda Severni tok ispod Baltičkog mora, koje je počelo da curi gas u more zbog dva velika curenja iz gasovoda. Odmah (bez ikakvog suštinskog traga) došlo je do govora o navodnoj ruskoj sabotaži od strane ronilaca ili čak podmornice specijalizovane za takve aktivnosti. Zabrinutost NATO-a nije usmjerena samo na gasovode već i na podmorske kablove za internet koji su uglavnom slučajno oštećeni, ali mogu biti sabotirani radi špijunaže, terorizma i hibridnog ratovanja, posebno u Baltičkom moru.
NATO je stoga odmah aktivirao procedure koje je već proučavao u događajima ove vrste koji su dio šire strategije vezane za hibridni rat tako drag Putinu i njegovom načelniku odbrane, generalu Valeriju Gerasimovu. U sjedištu NATO-a u Briselu govore o tipičnom slučaju hibridnog ratovanja, koji spaja energetsku imovinu i podmorničke snage. I dalje u NATO-u, poziva se na smirenost čak i ako su pomorske komande Alijanse dobile naređenje da pojačaju nadzor u osjetljivim područjima i na potencijalno neprijateljskim vojnim sredstvima. Svaki ruski pokret u baltičkom području morat će se nadzirati bez gubitka vojnih inicijativa.
Na očinstvo sabotaže, od prvih provjera i na države koje posjeduju takve sposobnosti, najviše se sumnja na Rusiju. Razboritost je u ovim slučajevima maksimalna i iz pukog razloga što su krajnosti pozivanja na član 5. Ugovora, koji predviđa djelovanje snaga Alijanse u slučaju napada na jednu od zemalja članica, očito prethodio član 4. koji određuje konsultacije. Imovina koja se smatra strateškom za Evropsku uniju je napadnuta, ali kako tvrde analitičari, možda je bolje ne podići ljestvicu sukoba koji bi se iz Ukrajine mogao munjevito proširiti cijelim svijetom. Još jedna provokacija sadašnjeg cara je rezultat plebiscitarnog referenduma (farse) u Donbasu gdje je XNUMX posto stanovništva odlučilo da se pridruži Rusiji. Nakon ratifikacije dekreta Dume o aneksiji, Donbas će faktički postati teritorija Ruske Federacije. Referendum nije priznala međunarodna zajednica, iako je nakon glasanja bilo preko pet stotina novinara za koje Rusi kažu da su "nezavisni". Referendum okarakteriziran sačmarom koja je izravnana i napravljena kuća po kuća sa providnim glasačkim kutijama i rasklopljenim glasačkim listićima. Sjedinjene Države su u međuvremenu obećale Zelenskom više sredstava i oružja.
Podmorski kablovi, strateško dobro koje treba zaštititi
Postoji oko 400 podmorskih telekomunikacijskih kablova koji povezuju sve kontinente, razmjenjujući 95 posto podataka na globalnoj razini. Ali ko gradi ove "vitalne" arterije za svetske komunikacije? Jedna od vodećih kompanija u sektoru je Huawei. Kineska kompanija, koju Sjedinjene Države optužuju da špijunira u ime Kine koristeći prednosti njenih ugovora za implementaciju 5G, mobilne mreže sljedeće generacije, širom svijeta.
U većini slučajeva podmorski kablovi su pod kontrolom velikih telefonskih operatera, koji se organizuju u konzorcijume kako bi zajedno podržali troškove njihove instalacije i održavanja tokom vremena. Mnogi operatori su direktno kontrolisani od strane vlada, ili imaju istorijski bliske odnose sa njima, s obzirom da na njihovim mrežama prolaze sve vrste podataka, uključujući one za upravljanje servisnim mrežama i infrastrukturom. U novije vreme, velike internet kompanije kao što su Facebook i Google počele su da prave kablove kako bi poboljšale usluge koje nude korisnicima. Saobraćaj se usmerava na podmorske kablove u skladu sa trenutnim potrebama, tako da retko možete imati potpunu kontrolu nad medijem kroz koji će informacije proći.
Izgradnja 5G usko je povezana sa širenjem podmorske kablovske mreže za povezivanje kontinenata. Tornjevi mobilnih telefona su prirodno povezani sa ostatkom interneta i za prijenos informacija na velike udaljenosti, s oceanima između, sateliti nisu dovoljni. Mreže velikog kapaciteta i velike brzine zahtijevat će povećanu propusnost podmorskih kablova i izgradnju novih veza.
Infrastruktura, ona od podmorskih kablova, od koje prolazi između 95 i 99% svetskog internet saobraćaja i koji prenosi, svaki dan, finansijske operacije od preko 10 triliona dolara, omogućavajući cirkulaciju podataka koji omogućavaju upravljanje sve složenijim lancima nabavke.
Oblak, video streaming usluge, 5G, IoT, zahtijevaju sve više i više propusnog opsega: zavisnost od kablova će se povećati instalacija novih segmenata mreže svake godine obara nove rekorde.
Ako je u periodu 2016-2020 u prosjeku 67.000 kilometara novi kablovi svake godine, procjena za period 2021-2023 to će u prosjeku biti 113.000 kilometara svake godine.
Međutim, ispostavilo se da ova infrastruktura jeste krhki i izloženi višestrukim rizicima. Analiza ovih rizika je aktivnost koja je tek nedavno zainteresovala akademsku zajednicu, a fenomen za koji Bueger i Liebetrau (2021) tvrde da proizlazi iz „trostruke nevidljivosti” podmorskih kablova.
U statističkom smislu, glavni uzrok oštećenja infrastrukture je slučajna šteta, oko 40% od ukupnog broja, može se pripisati aktivnostima kao što su koćarenje i sidrenje, posebno u blizini obala.
Il oštećenja kao rezultat prirodnih pojava odnosi se na zemljotrese, vulkanske erupcije, oluje cunamija.
Kablovi nose veliku količinu podataka, čak i osjetljivih i strateških, pružajući veliku informacijsku prednost onima koji im mogu pristupiti.
Rizik je stoga lo špijunaža, naglašeno mogućnošću pristupa podacima kompanija ili država koje upravljaju kablovima, ali i drugih aktera koji, pod određenim uslovima, presreću signal preko određenih receptora.
Mjere koje, koliko god bile neophodne, stvaraju nove ranjivosti: posebno jednu sajber ranjivost i ranjivost na terorističke napade.
Važnost kablova učinila bi ovu infrastrukturu jedan od glavnih ciljeva hibridnog ratovanja posebno u regijama, kao što je Baltičko more, gdje oštećenje nekoliko čvorova može ugroziti komunikaciju cijelih država.