U Italiji ima preko 5.800.000 preobrazovanih radnika. Ovo kaže CGIA istraživački ured. Riječ je o nosiocima diploma i diplomcima koji se bave zanimanjem za koje je najtraženija kvalifikacija niža od one koju imaju. U 2019. bili su nešto manje od 25 posto od ukupno zaposlenih i njihova učestalost je u stalnom porastu: u posljednjih 10 godina, zapravo, apsolutni podaci preobrazovanih u Italiji porasli su za gotovo 30 posto. Dalje, ako se taj procenat računa samo na zaposlene koji imaju srednju ili diplomu, lani je incidencija preobrazovanih porasla na 40 posto.
- Prekomjerno obrazovanje smanjuje produktivnost rada
Koordinator Ureda za studije Paolo Zabeo navodi:
„Porast preobrazovanih ljudi uglavnom je rezultat neusklađenosti između stručnih vještina koje zahtijevaju kompanije i onih koje posjeduju kandidati. Također ne treba zaboraviti da su zahvaljujući generacijskoj fluktuaciji zabilježenoj posljednjih godina mnogi stariji od 60 godina sa niskim nivoom obrazovanja napustili tržište rada i zamijenili ih mladi maturanti ili diplomci bez ikakvog profesionalnog iskustva iza sebe. Međutim, ne treba potcenjivati preedukaciju, jer vrlo često aktivira mehanizme demotivacije i obeshrabrenja koji negativno utiču na nivo produktivnosti dotičnog radnika, a samim tim i kompanije u kojoj je zaposlen. Klima obeshrabrenja koja se stvara može izazvati situacije nelagodnosti koje, šireći se među kolegama, mogu zahvatiti čak i čitave sektore ili proizvodne odjele, sa vrlo negativnim reperkusijama na život kompanije." Za borbu protiv prekomjernog obrazovanja, navodi CGIA, apsolutno je neophodno smanjiti jaz između ponude i potražnje poslova, pokušavajući sve više uskladiti potrebe kompanije sa specifičnostima i autonomijom školskog svijeta.
- Međutim, mi smo najmanje obrazovani u Evropi
Iako je problem preobrazovanosti u našoj zemlji u stalnom porastu, paradoksalno smo i dalje među najneobrazovanijima u Evropi. Sekretar Renato Mason izvještava:
“Prošle godine udio italijanske populacije između 25 i 64 godine koja posjeduje najmanje srednju školsku kvalifikaciju bio je 62,2 posto, što je znatno niže od prosjeka Unije od 28, koji iznosi 78,8 posto i to nekih od naših glavnih konkurenata. Naime, želim da istaknem da je Francuska zabilježila 80,4 posto, Velika Britanija 81,1 posto, a Njemačka 86,6 posto. Ništa manji jaz nije ni u procentu onih koji su stekli tercijarnu kvalifikaciju, i dalje u starosnoj grupi između 25 i 64 godine. Ako je 2019. u Italiji taj prag bio 19,6 posto, evropski prosjek iznosi 33,2. Treba napomenuti da je udio talijanskih diplomaca među 25-34 godine u STEM disciplinama sličan prosjeku 22 zemlje članice Evropske unije OECD-a. Međutim, postoji jak rodni jaz. Ako je za mušku komponentu jaz 6 bodova u odnosu na prosjek EU, učestalost talijanskih diplomaca tehničkih disciplina je umjesto toga veća od evropskog prosjeka.
- Centralna uloga malih i srednjih preduzeća
Prema CGIA, uloga malih i srednjih preduzeća bi omogućila da se zaustavi širenje ovog fenomena. Iako ne postoje podaci koji nam omogućavaju da precizno izmerimo nivo preobrazovanosti prema veličini preduzeća, svakodnevno iskustvo nas uči da je uloga prisutnih radnika u malim preduzećima centralna u odnosu na one koji rade u većim kompanijama. U malim i srednjim preduzećima, naime, pored formalnog znanja stečenog tokom školskog iskustva, uglavnom tehničke/profesionalne prirode, zaposleni, zahvaljujući „proširenim“ poslovima koje obavljaju u ovim malim proizvodnim preduzećima, imaju obimnije operativne i iskustvena i kompleksna znanja onih koji, umjesto toga, obavljaju svoj posao na definiran način iu vrlo ograničenim područjima. Kao što se često dešava onima koji su zaposleni u velikoj kompaniji.
- Centar je najteže pogođeno makro područje u Italiji
Na teritorijalnom nivou, region koji je najviše "pogođen" fenomenom je Umbrija, koja je prošle godine zabilježila 33 posto preobrazovanih od ukupno zaposlenih. Slijede Abruco (30,3 posto), Basilicata (29,4 posto), Molise (27,8 posto) i Lazio (27,2 posto). Na dnu ljestvice nalazimo Pijemont (22,2 posto), Lombardiju (21,7 posto) i Trentino Alto Adige (19,3 posto). U posljednjih 10 godina, najtrajniji rast broja preobrazovanih radnika zabilježen je u Trentino Alto Adige (+57 posto), a slijede Sardinija (+46 posto) i Puglia (+45 posto). Među diplomcima koji obavljaju posao za koji je najtraženija kvalifikacija niža od one koju posjeduju, najzastupljenija zanimanja su informatički tehničar, računovođa, sekretarsko osoblje, administrativni službenik. Među diplomcima, međutim, preovlađuju poslovi barmena, konobara, zidara i vozača kamiona.
- Stope napuštanja škole su i dalje visoke
Iako je posljednjih godina došlo do kontrakcije ovog fenomena, veliki broj mladih i dalje prerano napušta školu, čak i obaveznu, što doprinosi povećanju nezaposlenosti mladih, riziku od siromaštva i socijalnoj isključenosti. U 2019. godini napuštanje škole iznosilo je 13,5 posto (za ukupno 561 hiljadu mladih). Osoba koja nema minimalni nivo obrazovanja, u stvari, generalno je predodređena za doživotni posao koji je nekvalifikovan, često nesiguran i sa veoma niskim nivoom plate, u poređenju sa onim čemu bi mogla da teži, na najmanje potencijalno, ako posjeduje kvalifikaciju srednjeg i visokog obrazovanja. Uzroci koji određuju napuštanje škole su uglavnom kulturni, društveni i ekonomski: djeca koja dolaze iz socijalno ugroženih sredina i iz porodica sa niskim nivoom obrazovanja imaju veću vjerovatnoću da napuste školu prije završetka studija. Postoji i rodni faktor: više dječaka nego djevojčica napušta školu ranije.
- Čak iu avgustu bilo je teško naći mnogo poslova
Iako je nezaposlenost mladih visoka, nivo obrazovanja je i dalje daleko ispod evropskih standarda, a broj napuštanja škole i dalje je visok, čak i usred faze Covid-a, kompanije su se borile da pronađu osoblje. Iako je ovo vrlo specifičan mjesec, prema periodičnom istraživanju koje su sproveli Unioncamere i Anpal na značajnom uzorku kompanija, teško je bilo pronaći oko 30 posto od 200 hiljada zaposlenih koji se očekuju u kolovozu, s vrhom od 39,6 posto u Furlaniji-Julijskoj krajini , 38,1 posto u Umbriji, 37,6 u Venetu i 37,5 u Trentino Alto Adige. Među profesijama koje nije lako pokriti izdvajamo zanatlije, montere, servisere i servisere fiksnih i mobilnih mašina (53,5 posto), zanatlije i radnike specijalizirane za završnu obradu konstrukcija (43,1 posto) i vozače autobusa i teških vozila (42,5). posto).
